Nakon što smo ishodili građevinsku dozvolu i prijavili gradilište, poplaćali sve pristojbe, isključili struju, vodu i plin, možemo krenuti na iskop. Iskop podruma kuće bruto površine 100 m2 traje svega 2 dana. To je ono što me iskreno začudilo, jer sam ja uvijek nekako mislio da baš to traje najduže (ne znam zašto).
I zapravo, najmanji trošak u cijeloj toj priči je iskop – tu dogovorite cijenu najma bagera po satu i to je to. Najveći trošak je odvoz i pravilno zbrinjavanje materijala. Sva sreća, mi smo već srušenu kuću i šutu odvezli u prethodnoj turi, tako da nam je ovdje ostala čista zemlja i šljunak.
Kod kopanja (ako planirate raditi podrum) treba iskopati rupu širu od samog podruma barem još minimalno 80 cm, tako da se radnici mogu nesmetano kretati oko samog objekta kada dižu zidove. Moraju postaviti oplatu u koju će postaviti armaturu i izliti beton. Kada taj beton stvrdne nekako tu oplatu onda moraju skinuti. Trebaju završiti hidroizolaciju, postaviti termoizolaciju. Dakle, računajte da na onaj iskop koji su vam arhitekti stavili u troškovniku, treba iskopati barem još 20% zemlje samo za kretanje radnika i osigurati da zemlja ne sklizne natrag u rupu.
Na slici na vrhu teksta možete vidjeti kosi iskop gdje se zemlja mora iskapati koso, a ne okomito, što dodatno povećava trošak. Gore na vrhu je zemlje od susjednog objekta svega 20 cm, dok je na dnu i do 200 cm, što se jasnije može vidjeti na slici iznad, kod iskopa kampada.
Na nekim dijelovima gradilišta neće biti moguće kopati koso jer nema dovoljno zemlje. To je najčešće na rubnim područjima uz susjedno zemljište. U tom slučaju, preostaje vam samo stepenasti iskop. No on se pokazao dosta osjetljiv na kišu – brzo se raspada i onda ogrmoni dijelovi zemlje upadaju u jamu. To preporučam raditi na mjestima gdje je neophodno i samo ako ćete brzo zatrpati jamu pored tog dijela iskopa.
Još jedna važna stvar je da cesta bez obzira na gradilište mora ostati čista, pa ili vi sami čistite zemlju koja padne s kamiona ili za to zadužite nekog radnika. Ako vam naiđe inspekcija, možete pobrati lijepu kaznu. Kako bi vam bilo što lakše cestu održavati čistom, bilo bi dobro da imate neki prilazni put od šljunka ili kamenja. Nije dobro da vam je tamo samo zemlja, jer će se ona neizbježno pretvoriti u blato. To je loše za kamion, jer može zaglaviti. Kamion koji na sebi ima 10 kubika zemlje, teško ćete iščupati iz blata 🙂
Kod iskopa nema puno mudrosti, tu zemlju je potrebno iskopati i negdje odvesti, ali u nastavku evo par savjeta:
- kod iskopa dogovarajte cijenu po iskopanom i odvezenom kubiku zemlje
- probajte bager nekako uključiti u cijenu iskopa
- neka izvođač radova ima veći broj kamiona, inače će se odvoz materijala odužiti, pogotovo ako je odlagalište negdje dalje od gradilišta
- neka ostane rampa po kojoj će se bager moći spuštati i dizati iz rupe, bit će tu još dosta materijala i strojeva koje će treba ubaciti i izvući iz te rupe
Ako se još nečega sjetim, svakako ću u budućnosti ažurirati ovaj tekst, no za sad je to to. Ako imate bilo kakvih osobnih iskustava – boljih ili lošijih, svakako ostavite komentar ispod teksta.
Nadam se da ste planirali postavljanje drenažnih cijevi oko temelja, jer sama hidroizolacija oko temelja nije dovoljna, pogotovo u zg području.
Jasna, nije ništa posebno planirano. Oko zgrade je nasut šljunak, dok i sam temelj leži na prirodnom sloju šljunka. Zadnjih pola metra podruma i temelja se nalaze u šljunku, dok je iznad glinena zemlja.